Zastara potraživanja štete: Objektivni i subjektivni zastarni rokovi prema Zakonu o obligacionim odnosima

Kada je u pitanju naknada štete, važno je razumjeti ne samo osnovne pravne pretpostavke odgovornosti, već i zastarne rokove unutar kojih se mogu ostvarivati prava na naknadu štete. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, postoje dva ključna zastarna roka koji igraju ključnu ulogu u zaštiti prava osoba koje traže naknadu štete: objektivni i subjektivni zastarni rok.

Objektivni zastarni rok (pet godina)

Prema Zakonu, objektivni zastarni rok za potraživanje štete iznosi pet godina. Ovaj rok počinje teći od dana kada je šteta nastala, bez obzira na to kada je oštećena strana saznala za nastalu štetu ili štetnu radnju.

Ovaj rok ima važnu ulogu jer predstavlja rok trajanja prava na naknadu štete, te se njime ograničava pravo oštećenog da potražuje naknadu za štetu nakon proteka pet godina od trenutka kada je šteta nastala. To znači da ako oštećeni ne pokrene postupak za naknadu štete unutar tog perioda, gubi pravo da traži naknadu štete, odnosno druga strana se može pozvati na zastarjelost potraživanja.

Subjektivni zastarni rok (tri godine)

Drugi, također ključni, rok koji regulira pravo na naknadu štete je subjektivni zastarni rok, koji iznosi tri godine. Ovaj rok počinje teći od dana kada je oštećeni saznao za štetu i štetnu radnju, kao i za osobu koja je odgovorna za štetu.

Za razliku od objektivnog roka, koji se računa od dana nastanka štete, subjektivni zastarni rok počinje teći tek kada oštećeni sazna ili bi trebao saznati za štetu, odnosno kada postane svjestan da je nastala šteta i da za nju postoji odgovorna osoba.

Koja je razlika između objektivnog i subjektivnog zastarnog roka?

Iako oba roka služe kao ograničenje za podnošenje tužbi za naknadu štete, ključna razlika leži u tome što:

  • Objektivni zastarni rok počinje teći odmah od trenutka nastanka štete i traje pet godina. Ovaj rok je neovisno o saznanju oštećene osobe o šteti i odgovornoj osobi.
  • Subjektivni zastarni rok traje tri godine i počinje teći tek kada oštećeni sazna za štetu i za osobu koja je odgovorna za štetu, tj. kada sazna sve okolnosti koje omogućuju podnošenje tužbe.

Važna napomena: Kumulisanje rokova

Objektivni i subjektivni zastarni rokovi mogu se kumulirati. To znači da obje vremenske granice počinju teći paralelno, a ukoliko jedan rok istekne, oštećenom može biti uskraćena mogućnost naknade štete. Zbog toga je važno biti pravovremen u poduzimanju potrebnih pravnih radnji.

Značaj poznavanja zastarnih rokova

Poznavanje zastarnih rokova je ključno za sve osobe koje traže naknadu štete, jer nepoznavanje ili ignoriranje tih rokova može onemogućiti naknadu štete. U slučaju nesreća, povreda ili drugih štetnih radnji, savjetuje se da se što pravovremeno poduzimanje potrebnih radnji kako biste osigurali da vaše pravo na naknadu štete ne zastari.

Zaključak

Objektivni i subjektivni zastarni rokovi predstavljaju ključne aspekte pravnog sistema koji regulira naknadu štete. Objektivni rok traje pet godina i počinje teći od nastanka štete, dok subjektivni rok traje tri godine i počinje teći od dana kada oštećeni sazna za štetu i odgovornu osobu. Pravovremeno djelovanje u okviru ovih rokova omogućava ostvarivanje prava na naknadu štete, stoga Vam stojimo na raspolaganju za besplatne konsultacije.